Zlato ima znatnu specifičnu težinu, dosta visoku temperaturu topljenja i ključanja i srazmerno malu tvrdoću. Tegljivost i kovnost zlata je izuzetno velika – od 1 grama zlata može da se izvuče žica dužine 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu da se dobiju listići (“zlatne folije”) debljine do 0,0001 milimetara. Takvi listići su 500 puta tanji od čovečije dlake. Zlato je najkovaniji metal. Pored srebra i bakra, spada u najbolje provodnike električne struje i toplote. Lako gradi legure, ne menja se na vazduhu. Zlato je slaboreaktivan metal koji se na vazduhu ne menja ni pri jakom zagrevanju. Ne napada ga nijedna kiselina. Rastvara se samo u carskoj vodi, zato što ova sadrži Cl- jon koji stabilizuje Au3+ jon pri stvaranju kompleksnog jona tetrahloro-auratne(III)-kiseline, HAuCl4. Sva rastvorna jedinjenja zlata su otrovna.
Zastupljenost
URI до повратне везе овог уноса је: http://vesnalukic.wordpress.com/2008/09/23/zastupljenost/trackback/